Kako nastaje pčelinji kit?

Propolis je bogata smjesa smolastih organskih spojeva koje pčele prikupljaju iz biljnih ekstrakta, pupoljaka i pukotina u kori različitih biljaka. Pčele prikupljaju smolu pomoću mandibula i miješaju ju s voskom koji same proizvode. Tijekom ovog procesa probavni enzimi hidroliziraju dio spojeva, zbog čega nastaju tzv. flavonoidni aglikoni. Pčele prerađen materijal odlažu u košnicu, gdje se koristi za brtvljenje neželjenih otvora, za mumifikaciju ubijenih nametnika te za zaštitu – pogotovo od mikroorganizama i kukaca, s ciljem da se matici osigura aseptičan prostor za razmnožavanje.

Sastojci i svojstva

Svojstva propolisa se temelje na njegovom sastavu. Identificirano je preko 300 kemijskih spojeva koji mogu biti prisutni u propolisu, mada nisu svi u njemu prisutni istovremeno. Sastav propolisa se mijenja ovisno o podrijetlu, klimi i ekološkom sustavu neke regije, a također o godišnjem dobu i genetskim karakteristikama matice. Međutim, bez obzira na razlike na razini konkretnih kemijskih spojeva, kod većine uzoraka sirovog propolisa postoji velika sličnost na razini glavnih grupa spojeva. Približno ovaj sastav izgleda ovako:

• oko 50% smola (fenolne kiseline i flavonoidi; odnosno polifenolna frakcija),
• oko 30% voska,
• oko 20% ostali sastojci, prije svega eterična ulja, peludi i drugi spojevi.

Primjena

Trenutno propolis je jedan od najvažnijih prirodnih proizvoda s farmakološkim učincima. O tome odlučuju sljedeće njegove karakteristike:

• antiseptičko djelovanje,
• protugljivično djelovanje,
• antibakterijsko djelovanje
• antivirusno djelovanje,
• antiprotozoalno djelovanje
• antioksidacijsko djelovanje
• protuupalno djelovanje,
• imunomodulacijsko djelovanje
• antitumorsko djelovanje.

Propolis se može koristiti u sirovom obliku, s lokalnom primjenom (npr. za tretiranje opeklina, panaricija itd.) ili u obliku masti od propolisa koja je učinkovita kod saniranja rana, liječenja čireva, akni, običnog i genitalnog herpesa te neurodermita (Banskota et al. 2001; Castaldo i Capasso 2002).

Prije svega se propolis koristi u proizvodnji alkoholnih ekstrakata (etanolnih ili glikolnih), koji se naknadno prodaju kao 7%-tne tinkture (koriste se protiv infekcija gornjih dišnih puteva, prehlade, infekcija sličnih gripi) ili pak kao supstrat za naknadnu preradu. Propolis se na primjer koristi kao dodatak hrani za ptice (za perad i golubove), u preparatima za zaštitu drva (tehnička primjena).

Ponekad kod nas propolis kupuju i pčelari koji ga kasnije daju svojim pčelama (radi se o vrstama koje proizvode manje kita).